Kako je zlato u samo nekoliko dana izgubilo 25 posto vrijednosti
Cijena zlata zabilježila je snažan pad na početku sedmice, spustivši se ispod 4.150 dolara, što je najniži nivo u ovoj godini. Od martovskog vrhunca izgubila je oko 25 posto vrijednosti, a ova sedmica ocijenjena je kao najlošija za tržište zlata još od 1983. godine.
Pad je uzrokovalo nekoliko faktora; rast kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama, jačanje američkog dolara i inflatorni pritisci. U takvim okolnostima, investitori probjegavaju uobičajenoj praksi, povlače kapital iz plemenitih metala i preusmjeravaju ga u sigurnije i profitabilnije finansijske instrumente.
Cijena padala osam dana uzastopno
Pritisak dolazi i zbog globalne nestašice likvidnosti, zbog koje investitori prodaju zlato kako bi pokrili gubitke na drugim tržištima, posebno na berzama.
Zbog straha da bi eskalacija rata na Bliskom istoku mogla prouzrokovati globalnu inflaciju, cijena zlata je, prema podacima mining.com, prije ponedjeljka, padala osam dana uzastopno. Ovakva situacija smanjila je vjerovatnoću smanjenja kamatnih stopa, te umanjila vrijednost imovine u plemenitim metalima.
Iako je zlato historijski važilo za sigurno utočište u vremenima neizvjesnosti, njegov snažan rast tokom protekle godine doveo je do toga da postane takozvana „pretrpana trgovina“, kako ističu analitičari.
Premije na fizičko zlato ostale su visoke
S druge strane, prema platformi za ulaganje u plemenite metale, Gold Silver, kada dolar jača, kao što se desilo u prošli četvrtak, trgovci dolaze pod pritisak, time što se zlato prodaje, ne zbog loše investicije, već jer je likvidno i brzo pretvorivo u gotovinu.
Upravo takav faktor izazvao je pad cijene zlata ovog mjeseca, „papirni“ trgovci zatvarali su pozicije. Zlato je najprije skočilo sa 5.296 na 5.423 dolara nakon vijesti o zatvaranju Hormuza, a zatim naglo palo za više od šest posto. Međutim, kako navodi Gold Silver, premije na fizičko zlato ostale su visoke, a potražnja investitora, zlatara i institucija stabilna.
Fizičko tržište, gdje zlato stvarno mijenja vlasnika, pokazalo je potpuno drugačiju sliku od terminskog tržišta (ne kupuješ pravo zlato, nego ugovor o zlatu). Za razliku od trgovanja putem finansijskih instrumenata, vlasnici zlatnih poluga i novčića nisu izloženi “margin callu”, niti ih neko može natjerati da prodaju svoju imovinu u nepovoljnim trenucima.
Pad cijena ovoga mjeseca, pojašnjavaju analitičari, pogodio je najviše trgovce na tržištu ETF-ova i futures ugovora, koji su pod pritiskom panično zatvarali pozicije i realizovali gubitke. Fizičko zlato ostaje sigurno i stabilno.
Prema nekim analizama, na kretanje cijena utjecalo je i to da su centralne banke vjerovatno prodavale zlato ili barem usporile njegovu kupovinu, zbog rasta cijena energije i geopolitičkih tenzija, a kako bi zaštitile svoju valutu ili finansirale nabavku energije. Ove monetarne institucije su intenzivirale kupovinu zlata od 2022. godine, dok je tempo kupovine počeo usporavati ulaskom u ovu godinu.
Trenutni pad cijene zlata mogao bi slijediti sličan obrazac kao nakon ruske invazije na Ukrajinu, kako predviđaju analitičari. Početkom marta zabilježen je nagli rast, nakon kojeg je uslijedio pad, dok šok izazvan rastom cijena energije prolazi kroz tržišta i potiče inflatorne pritiske.
Kako će se kretati cijene
Prema navodima mining.com, ako se posmatraju prethodni ciklusi ekonomskih šokova poput 2008., 2020. i 2022. godine, zlato je u početnoj fazi uglavnom bilježilo pad, jer su investitori u takvim trenucima rasprodavali imovinu i preusmjeravali sredstva u američki dolar. Međutim, u narednim fazama uslijedio je dugotrajan rast cijene zlata.
Prije rata u Iranu, J.P. Morgan za 2026. ciljnu cijenu zlata je postavio na 6.300 dolara, a Deutsche Bank na 6.000. Zlato često jača u periodima geopolitičkih tenzija, ali reakcija tržišta nije uvijek trenutna. Primjer za to je pad cijene zlata ovog mjeseca: prijetnje Irana u vezi s Hormuškim moreuzom dovele su do naglog rasta cijene nafte, međutim, zlato je u početku palo zbog jačanja dolara, što je pritisnulo zadužene trgovce.
U srednjem roku očekuje se nastavak nestabilnosti na tržištu zlata, sve dok se ne smanje geopolitičke tenzije, posebno na Bliskom istoku, koje dodatno pojačavaju pritisak na tržište zbog uticaja na proizvođače i potrošače nafte. U dužem periodu, geopolitička neizvjesnost obično podržava cijenu zlata, jer investitori traže imovinu koja nije vezana za državne valute i finansijske sisteme.
